|
jangde pulaar e ngaddiin mum
08/12/2009 17:38
Ngaddinaaji Fulɓe
Holko addi ngaddinaaji he ɗemngal Fulɓe ?
Wanndiraaɓe tedduɓe ngal naaɓnal en mbaawaa ngal jaabaade, tawa en nduttaaki he geɗe neesu gonɗe he sato fiiltiingo hoɗaango leņol Fulɓe e renndu huufngo leƴƴi kodduɗi he Fulɓe e soowngo konnguɗi kersiniiɗi wowlude he ndeer renndo Fulɓe.
Neesu : banndam eɗen nganndi woni neesu, ko geɗe ɗe Geno woodni he winndere mum, ɗe neɗɗo waawaa gollinde e gollude golle majje, ko ɗuum waɗi ko neesu woni ganndal gadanal ngal neɗɗo adotoo soccondirde he nguurndam mum, immaade he leydi, weeyo, keneel, ndiyam, naange, lewru, koode e puɗi, ɗee ɗoo geɗe e ko ɗe coomi ina mbaɗtina he hito wowlaandu aadee, ngam ko he majje o faggittoo konnguɗi coņceendi ganndal makko, ndeke alaa he sago seertuɓe neesu e hoɗaango ceerta nganndiin, hay so tawii ɓe kaalta ko ɗemngal gootal.
Renndo : woni yimɓe rennduɓe hoɗannde e nafa, foti ko kamɓe njiidi ɗemngal e tawaa-tawi walla njidaani, ko ɗuum waɗi renndo waɗi ko pecce ɗiɗi ; renndo timmungo e renndo ustiingo.
Renndo timmungo woni : yimɓe hoɗduɓe rennduɓe ɗemngal e tawaa-tawi. So tawii ko renndo ustiingo woni : yimɓe hoɗduɓe rennduɓe hoɗannde seertuɓe ɗemngal e tawaa-tawi, ko ngoo renndo ɓuri heewde he duunde Afrik, ko he maggo Fulɓe mbuuri, tee eɗen nganndi leƴƴi koɗduɗi ko alaa he sago ɗi luɓondira konnguɗi e tawaaɗe e karalle, tee kala ko luɓaa so ɓooyii wonta jeyal.
Soowde konngol : woni haalde tinndinoore waɗirde gollal kersiningal haalde he ndeer renndo hoɗduɓe.
Musidɗo tedduɗo, a no anndi leņol fulɓe jeyaa ko he leƴƴi ɓurɗi ɓooyde e saraade he duunde Afrik, ngam eɓe koɗi tuggude he maayo woɗeewo to fuɗnaange Afrik haa yottii he fiiltiingo Atlantik to hirnaange Afrik, ndeke leņol potngol nih yaajde, alaa he sago ɗemngal maggol tama ngaddinaaji ceertuɗi, ngam ko he ɗee ɗoo geɗe ɗemngal faggittoo konnguɗi ɗi ngalaano he maggal, kono ndee ɗoo yaajeende e ngol caragol he duunde Afrik, ittaani ɗaɗi konnguɗi puɗal ɗemngal fulɓe, ngam so a wiɗtii pulfule fulɓe, a tawat konnguɗi ɗii piiw
ɗaɗi majji ko iwdi wootiri, so wonaa konngol luɓangol walla innde ƴettaande he ɗemɗe koddaaɗe, jooni en njernat kala ngaddiin ndaaren konnguɗi e inɗe ɗi o haalata tawa o luɓii ɗi ko he ɗemɗe leƴƴi koɗdaaɗi.
Ngaddiin fulɓe fuɗnaange : oo ngaddiin anndiraa ko fulfulde Aadamaawa, oo ngaddiin haaltee ko he ɗii ngenndiiji : Kameruun, Caad, Afrik hakkunde, Nijeriyaa, Suudaan, Togo e fuɗnaange ngenndi Nijeer, oo ɗoo ngaddiin omo heewi konnguɗi Arab, ngam jokkondiral nduu tunndu he ngenndiiji Arab e ɓooyde ndu he diine Lislaam e konnguɗi leƴƴi koɗdaaɗi gonɗi he ndeer nduu tunndu.
Ngaddiin Fulɓe hakkunde : oo ngaddiin anndiraa ko fulfulde Maasina, oo ngaddiin haaltee ko he ɗii ngenndiiji : Mali, Burkina Fasoo, hirnaange Nijeer e Bene, oo ngaddiin ina heewi konnguɗi leƴƴi koɗdaaɗi e konnguɗi Arab gollorteeɗi ko feewti he diine Lislaam.
Nganndii Fulɓe hirnaange : oo ngaddiin anndiraa ko Pulaar, omo soomi ngaddinaaji tati ganndaaɗi woni ngaddiin Fuuta Jaloŋ e Fuuta Tooro e Fuladuu.
So tawii ko ngaddiin Fuuta Jaloŋ, oo ngaddiin haaltee ko he ɗii ngenndiiji : Gine Konaakiri, Saraliyon, Liberiyaa, Gine Bisaawo e Senegaal, oo ngaddiin ina heewi konnguɗi leƴƴi koɗdaaɗi e konnguɗi Arab gollorteeɗi ko feewti he ņawooje diine Lislaam.
So tawii ko ngaddiin Fuuta Tooro : oo ngaddiin haaltee ko he ɗii ngenndiiji : Senegaal, Muritani, Gammbi e nano fuɗnaange ngenndi Mali, oo ngaddiin ina heewi konnguɗi leƴƴi koɗdaaɗi e konnguɗi Arab gollorteeɗi ko feewti he diine Lislaam.
So tawii ko ngaddiin Fuladuu : oo ngaddiin haaltee ko he ɗii ngenndiiji : Senegaal, Gine Bisaawo e Gammbi, oo ngaddiin ina heewi konnguɗi leƴƴi koɗdaaɗi e konnguɗi Arab gollorteeɗi ko feewti he diine Lislaam.
Ko ɗii ɗoo ngaddinaaji ndenndi ɗi mbi'aa : ngaddinaaji Fulɓe walla pulfule fulɓe.
Musidɗo tedduɗo, a anndii ko addi ngaddinaaji he ɗemngal maa, jooni holko woodtidinta ngaddinaaj ɗemngal maa ?
Giɗo woodtidinta ngaddinaaji ɗemngal maa ko winndeede e janngeede e haaleede e huwtoreede ngal, he soklaaji ɓiɗɓe ngenndi, ngam ganndal anndinii neɗɗo alaa ɗemngal ngal winndotaako, tee eɗen nganndi kala ko winndaa ina janngoo, hay so tawii ko heewii he ɓaleeɓe puntiraa hanki, wonde ɗemɗe maɓɓe mbinndotaako njanngotaako ɓe njaaɓnaa ɗemɗe woɓɓe, ɗuum lofi ɓe he ɓakkere majjere saawtunde joote e leeɓte, haa wonti ɓaleejo alaa ɗo teddi, ɓe ngonti joforteeɓe kiite e iwdi ņabbuuji bomooji winndere, alaa ko addi ɗuum so wonaa jaaɓneede ɓe ɗemɗe e pine janane, aan pullo dadiiɗo dariiɗo he winndude e janngude ɗemngal maa, anndu ngonɗaa ko he woodtidinde ngaddinaaji ɗemngal maa e jaalnude ngotaagu ɓiɗɓe leņol maa, kadi a anndii ganndal ko cuuɗiindi yila (hakkille) aadee, suuɗta ngal tan ko binndol, ɗuum toɗɗaaki mbaadi walla hoɗannde, kadi a no anndi yaajnata nafa ɗemngal ko binndol e janngeede ngal, ko noon kadi saasnata leņol tan ko winndeede ɗemngal mum e janngeede ngal.
Banndam tedduɗo, ar janngu ɗemngal maa nafaa ɓiɗɓe renndo maa, wota jattino he majjere majjinɓe ma, weemnuɓe yila maa, mbi'aa a faamii ina haani tawa a waɗtaa, ngam janngude ɗemngal maa hersinaaki haawnaaki, ko huunde haannde he maa, holleede pinal e tawaa-tawi maamiraaɓe maa, ko huunde waɗɗiinde jiɗnaaɓe maa, kadi ko ngalu coktirgal yuumtere yila maa, en potii saltaade nehdi jaggitooɓe wi'ooɓe njanngee ngal am mboppee ngal mon, eɗen nganndi so neɗɗo janngii ɗemngal mum ganndal mum yaajat, o yuumtat ko yaawi he fiyakuuji nguurndam mum, waɗi ɗuum ɗaɗi hitooji ɗemngal paggittee ko he suudu puɗal ɗemngal, so tawii ko coņceendi yila fayfaru mum woni ko he renndo satiingo hoɗaango maa.
Giɗo, hannde en paamii binndol ko kuwtorgal pentangal caasnoowal coņceendi yila aadee, jaajnoowal yuumtere karalle beewtinooje nguurndam aadee, kadi salo peeje majjinooɓe tawteteeɓe ɓe tawtataa, yaajnooɓe coņceendi e yuumtere yilaaaji maɓɓe, fuuynooɓe coņceendi e yuumtere yila maa, caloɗen wonde sukaaɓe ɓe ngentetaake walla horiiɓe ronkuɓe walleteeɓe haa pooma, njanngen ɗemɗe men naftoroɗen coņceendi yilaaji men he huwtoraade ngaluuji ngenndiiji men, mbele cellal men ina duumoo laatoo he ndeer hoɗaango men, poolen majjere jaalnaande he fiɓnde piɗtaali men, mbele eɗen ngartira puɗal iwdi neɗɗaangu men, tuuɗen maccungaagu nehaandi men, mbele eɗen njaalna ndimaagu men he ndeer ndee men winndere, ngam ko en tagaaɓe no heddiiɓe ɓee nih.
Banndiraaɓe ndennden njanngen cemmben poole tedden he ndeer ndee men hoɗannde, on njettaama yoo Geno wallu en kawral e fiɓnde ngotaagu leņol men, o soora he men enɗam e kiram pulaagu, on njaraama.
Tijjaani Mbaalo
Bordoo ņande 24/05/09
| |